Univerzitet u Beogradu, Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković”

Anotirana veb bibliografija

Ivan Đaja

Anotirana veb bibliografija

Sanja Antonić

Anotirana veb bibliografija o Ivanu Đaji, rodonačelniku fiziologije u Srbiji, jednog od velikana naše ali i svetske nauke predstavlja odabranu literaturu dostupnu na internetu.

Predstavljeni su veb stranice zvaničnih institucija, elektronski izvori o životu i delu profesora Đaje, naučni članci posvećeni njegovoj biografiji i radu, radovi Ivana Đaje u jednoj od najstarijih i najpoznatijih medicinskih baza Medline, novinarski članci o njemu, video materijal na YouTube zapravo poduhvat Radio-televizije Srbije „ Zaboravljeni umovi Srbije“ – Ivan Đaja, kao i naučni skupovi i manifestacije posvećene profesoru Đaji. Zbirka elektronskih izvora o Ivanu Đaji, srpskom biologu, univerzitetskom profesoru, osnivaču prve Katedre za fiziologiju u jugoistočnoj Evropi kojom je rukovodio 40 godina, rektoru Univerziteta u Beogradu, prvom dopisniku „Politike“ iz inostranstva, književniku, prevodiocu, flautisti, redovnom članu Srpske kraljevske akademije, dopisnom članu Francuske akademije nauka kao i počasnom doktoru nauka Pariskog univerziteta. Navedenu akademsku titulu dobija kao treći Jugosloven posle Nikole Tesle i Jovana Cvijića.

Ivan Đaja- život i delo

  • Ivan Đaja i Srpska akademija nauke i umetnosti (SANU)

    Tekst o akademiku Ivanu Đaji na sajtu Srpske akademije nauke i umetnosti (SANU) na srpskom i engleskom jeziku. Dopisnik (Akademije prirodnih nauka) postaje od 1921 a redovni član (Odeljenja prirodno-matematičkih nauka) i (Odeljenja medicinskih nauka) od 1932. godine.

  • Ivan Đaja u biografskom rečniku Srpske akademije nauke i umetnosti (SANU)

    Građa za Biografski rečnik članova Društva srpske slovesnosti, Srpskog učenog društva , Srpske kraljevske akademije 1841-1947, autori Ljubomir Nikić, Gordana Žujović, Gordana Radojčić-Kostić izdat 2007. dodine. Publikacija Srpske akademije nauke i umetnosti u kojoj je detaljno opisan njen razvoj i hronologija: Društvo srpske slovesnosti (1841–1864), Srpsko učeno društvo (1864–1892), Srpska kraljevska akademija (1886–1947). Sadrži 460 strana na kojima su pored istorijata same institucije. opisani i biografski podaci kao i dela njenih članova u periodu 1841-1947. Život i delo Ivana Đaje su opisani na 132. i 133. strani.

  • Doktorska disertacija Ivana Đaje

    Giaja, Jean , Đaja, Ivan, i Djaja, Ivan, “Étude des ferments des Glucosides et des Hydrates de Carbone chez les Mollusques et chez les Crustacés,” Doktorske disertacije srpskih naučnika odbranjene u inostranstvu, pristupljeno 02. februar 2015. Prevod naslova disertacije na srpski jezik je „Studija fermenata, glikozida i ugljenih hidrata kod mekušaca i rakova“ a je naveden i u Hronologiji (link ). Digitalizovana doktorska disertacija Ivana Đaje, prvih 22 strane u skladu sa Zakonom o autorskim pravima, koje možete preuzeti i pogledati. Portal „Doktorske disertacije srpskih naučnika odbranjenih u inostranstvu“ je nastao kao rezultat projekta „Digitalizacija doktorskih disertacija do 1941. godine“ Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“ u Beogradu digitalizovan je i jedan broj disertacija koje su srpski naučnici branili na stranim univerzitetima krajem 19. i početkom 20. veka. Projekat je podržan od strane Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije i realizuje se od 2014. godine. Digitalizovane su disertacije naučnika i drugih kulturnih poslenika bez obzira na mesto rođenja, čime je omogućeno da budu prikazana i dela onih autora koji nisu rođeni u granicama države Srbije, ali pripadaju srpskom kulturnom nasleđu.

  • Publikacije Ivana Đaje u Univerzitetskoj Biblioteci – onlajn katalog

    Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“ u Beogradu u svom fondu, koji može da se pretražiti putem onlajn kataloga, sadrži publikacije Ivana Đaje kao i one koje su posvećenu izučavanju njegovog dela.

  • Comité des Travaux Historiques et Scientifiques - GIAJA Jean Ivan

    Sajt francuskog Odbora za istorijska i naučna dela- Comité des Travaux Historiques et Scientifiques , sadrži podatke o Ivanu Đaji ( na francuskom Giaja, Jean Ivan) obzirom da je studirao, doktorirao u Francuskoj a i majka mu je bila Francuskinja.

  • Ivan Đaja u Odabranim biografijama

    Odabrane biografije (I - IV tom) je objavila Matica srpska, a deo se nalazi digitalizovan i na internetu. Veoma informativna knjiga koja na 136. strani sadrži tekst o Ivanu Đaji autora Desanke Kostić a takođe na prethodnoj 135. strani tekst o njegovom ocu autor Milica Bujas, Božidaru Doro Đaji koji je bio „ kapetan duge plovidbe, zapovednik broda, pisac.“

  • Srpska enciklopedija – Ivan Đaja

    Srpska enciklopedija je otvorena enciklopedija na kojoj svako može da doprinosi na ćiriličnom pismu ijekavskog ili ekavskog izgovora. Srpska enciklopedija je i rečnik, ovde ćete naći riječi i narodne i standardne, kao dokaz jezičkog bogatstva našeg naroda. Sadrži veoma detaljan tekst o profesoru Đaji sa korektno navedenim referencama.

  • Srpsko blago – Ivan Đaja

    Tekst o životu i radu Ivana Đaje na sajtu „ Srpsko blago“ koji se bavi srpskom kulturom i tradicijom, kao i značajnim ljudima Srbije.

  • Vikipedija- Ivan Đaja

    Veoma iscrpan tekst u Vikipediji o Ivanu Đaji napisan u najboljem duhu pristupa Otvorenom znanju. Navedena je detaljna biografija i rad profesora Đaje, kao i vrlo pregledna bibliografija korišćenih izvora, kako u klasičnoj formi tako i na internetu.

Ivan Đaja u PubMed-u

PubMed obuhvata više od 24 miliona referenci biomedicinske literature iz baze Medline u otvorenom pristupu izdavača US National Library of Medicine (NLM)

Medline je vodeća svetska bibliografska baza iz oblasti biomedicinskih nauka. Pored bibliografskih podataka o svakom članku iz preko 5.000 časopisa, uspostavljen je i link do punog teksta. Dostupnost članka u punom tekstu uslovljena je pretplatom na elektronsku verziju časopisa (preko KoBSON-a ili na neki drugi način).Svaki članak se indeksira po odrednicama iz kontrolisanog terminološkog tezaurusa Medical Subject Headings - MeSH

Naučni radovi o Ivanu Đaji

  • www.ncbi.nlm.nih.gov

    Ivan Djaja (Jean Giaja) and the Belgrade School of Physiology ; Physiol. Res. 60 (Suppl. 1): S1-S13, 2011; P. R. ANDJUS, S. S. STOJILKOVIC, G. CVIJIC

  • www.einstein.in

    Igic, R. (2003). Can Outstanding Research Be Done Under Less Than Ideal Conditions?. Einstein J. Biol. Med, 20, 23-27.

  • Trifunoski, Jovan F., and Ivan Đaja. Kumanovsko-preševska Crna Gora: disertacija za sticanje stepena doktora geografskih nauka, primljena na I skupu Odeljenja prirodno-matematičkih nauka 21. I. 1950. godine. Srpska akademija nauka, 1951.

  • www.scriptamedica.com

    Igić, Rajko. "Can outstanding research be done under less than ideal conditions?." Srpski arhiv za celokupno lekarstvo 132.9-10 (2004): 360-363.

  • www.scriptamedica.com

    Igić, Rajko. "Great Scientists From a Small Country in War and Peace."Scripta Medica (Banja Luka) 42.2 (2011): 110-5.

  • Igic, R. "Biographical notes on Ivan Djaja (Jean Giaja) a great Yugoslav physiologist who significantly contributed to endothermy and thermoregulatioin." FASEB JOURNAL. Vol. 17. No. 5. 9650 ROCKVILLE PIKE, BETHESDA, MD 20814-3998 USA: FEDERATION AMER SOC EXP BIOL, 2003.

  • www.scriptamedica.com

    Igić, Rajko. "Kako je na mene uticala priča o hibernaciji i profesoru Ivanu Đaji koju sam čuo u Oklahomi?." Srpski arhiv za celokupno lekarstvo 128.3-4 (2000): 141-142.

  • Maximov, P. V., and V. V. Maximov. "A hardware-software complex for electrophysiological studies of the sh visual system." International Symposium of Ivan Djaja's (Jaen Giaja) Belgrade School of Physiology, Book of Abstracts, Belgrade. 2010.

  • www.doiserbia.nb.rs

    Lolić, Marinko. "Stvaranje Beogradskog univerziteta i sporovi oko Teološkog fakulteta 1905-1920." Filozofija i društvo 2 (33 (2007): 121-153.

  • instifdt.bg.ac.rs

Ivan Đaja - Video materijal na YouTube

  • Zaboravljeni umovi Srbije – Ivan Đaja

    Poduhvat Radio-televizije Srbije oživeo je i na svojevrstan način rehabilitovao sudbine velikog broja ljudi koji na margini istorijskog i kulturnog nasleđa nisu našli svoje mesto u spisima nacionalne istorije. Serija Javnog medijskog servisa "Zaboravljeni umovi Srbije", upoznaje javnost sa ljudima čijih imena nema u školskim udžbenicima, raspravama, literaturi. Ozbiljno, a kretivno, istorijski tačno, a dopadljivo svim strukturama gledališta.

    Poduhvat Radio-televizije Srbije
  • 1

  • 2

  • 3

  • 4

  • Zaboravljeni umovi Srbije - Ivan Đaja

    Predstavljanje poduhvata Radio-televizije Srbije "Zaboravljeni umovi Srbije", među kojima je i Ivan Đaja.

Ivan Đaja u novinskim člancima

  • Sudbina i delo Ivana Đaje, naučnika i pripadnika internacionalnog plemstva duha

    Iscrpan teskt o biografiji profesora Đaje, napisane klasičnim stilom, a zatim zanimljiva svedočenja Borislava Mihajlovića Mihiza . kao i njegove ćerke Ivanke Đaje.

    Dnevni list „ Danas“
  • Ivan Đaja je bio član Francuske akademije nauka

    Tekst koji je napisala prof. dr Gordana Cvijić, šef Katedre za uporednu fiziologiju i ekofiziologiju, i saradnika Instituta za fiziologiju i biohemiju Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu u kom navodi „prof. dr Ivan Đaja, član Srpske akademije nauka i umetnosti postao je član Francuske akademije nauka (L’Academie des sciences). Akademik Đaja je ovu čast zaslužio svojim naučnim rezultatima postignutim u našoj zemlji, u Beogradu gde je i osnovao prvu Katedru za fiziologiju ne samo u Srbiji već i u širem evropskom okruženju (1910).“

    Dnevni list „ Danas“
  • Koreni biologije kod nas

    Autor teksta je docentkinja dr Dragana Milićević, koja piše o razvoju Biološkog fakulteta (BIOLOŠKI FAKULTET: 160 godina postojanja, 40 godina od osnivanja studijske grupe za Molekularnu biologiju i fiziologiju i 15 godina nastave Ekologije)

    Dnevni list „ Danas“
  • Zaboravljeni srpski prozaisti

    U srpskoj književnosti prozni pisac vrednuje se kroz roman, iako je pripovetka naš najbolji žanr, kaže Vasa Pavković. „"Pogled kroz prozu" (izdanje DOO Dnevnik – novine i časopisi) koja, sa druge strane, nudi kompletan ali i drugačiji pogled na ovaj period srpske književnosti."Pogled kroz prozu" sadrži esej koji se bavi uopštenom slikom srpske književnosti, i tekst o našoj ženskoj književnosti. Među devet zaboravljenih pripovedača našli su se Hajim S. Davičo, Mileta Jakšić, Vladan Stojanović Zorovavelj, Gliša Babović, Milica Janković, Ivan Đaja, Miodrag Borisavljević, Frida Filipović i Slaviša Nikolin Živković. Vasa Pavković dao je i kratke biografije svakog od pripovedača, pa tako saznajemo da je Ivan Đaja jedan od naših najvećih fiziologa, osnivač prve Katedre za fiziologiju među Južnim Slovenima. „

    Dnevni list „Politika“
  • Vest o naučnom simpozijumu „Sto godina beogradske fiziološke škole Ivana Đaje”

     

    Dnevni list „Blic“
  • Popularizacija dela Ivana Đaje u Galeriji „Ozon“

     

    Dnevni list „Blic“
  • Panel o Ivanu Đaji

    Centar za promociju nauke, u saradnji sa Institutom za fiziologiju i biohemiju Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, u sredu 30. Novembra 2011. , u Galeriji „Ozon“ organizuje panel-diskusiju pod nazivom „Nulla dies sine ehperimento“ („Nijedan dan bez eksperimenta“) povodom jednog veka od osnivanja Beogradske škole fiziologije.

    Centar za promociju nauke
  • Otac Beogradske fiziološke škole

    Mr Radomir Mandić napisao je tekst o profesoru Đaji u vrlo prepoznatljivom, naučnopopularnom stilu karakterističnom za “ Politikin zabavnik“. Međutim, ovaj tekst sadrži i stručan pregled Đajine istraživačke aktivnosti : „ Naučnici danas u njegovom radu razlikuju tri razdoblja tokom kojih se bavio u tri oblasti: enzimi, istraživanja o metabolizmu i hipotermija. Prvi je trajao od studentskih dana pa do kraja Prvog svetskog rata kad se bavio istraživanjima enzima i koji je krunisao novom racionalnijom nomenklaturom enzima kao i pravljenjem Uređaja za merenje razmene gasova, danas poznatog kao „Đajin aparat”. U drugom, koji je trajao između dva svetska rata, Đaja se usredsređuje na istraživanja iz oblasti bioenergetike, na proučavanje metabolizma i uticaja temperature i asfiksije (obamrlost) na organizme. Sintezu radova iz tog doba dao je u dvotomnoj monografiji „Homeotermija i termoregulacija” u kojoj je objavio svoju klasičnu krivu termoregulacije, u nauci poznatu kao „Đajin dijagram termoregulacije”. U trećem razdoblju bavio se hipotermijom (temperatura tela ispod normalne) i to je plodni period istraživanja iz oblasti bioenergetike, o prilagođavanju na hladnoću, o odbrambenoj ulozi hipotermije, o metabolizmu u dubokoj hipotermiji. Od tada ostala je poznata „Đajina metoda” izazivanja hipotermije. Ova istraživanja našla su široku primenu, posebno u medicinskoj fiziologiji.“

    Nedeljni magazin „Politikin zabavnik“