Dom kulture Studenstki grad i Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“ pod pokroviteljastvom Ministarstva kulture i informisanja nastavljaju rad na izradi Narodnog gramatičkog digitalnog rečnika srpskog jezika u otvorenom pristupu na adresi http://lab.unilib.rs/. U utorak 18. decembra u biblioteci Doma kulture Studentski grad organizovan je stručni skup i radionica posvećena korišćenju platofrme za izradu ove specifične jezičke infrastrukture, a sličan događaj najavljen je i za petak 21. decembar od 12 časova u Univerzitetskoj biblioteci. Stručnjaci ove dve ustanove predstavljaju svim zainteresovanima alat za izradu rečnika i način korišćenja, a detaljno se objašnjava i zanačaj ovoga, za sada kod nas jedinstvenog kraudsorsing projekta u kome institucije obezbeđuju platformu za masovan rad volontera kojim se obezbeđuje kritično nedostajuća digitalna infrastruktura u javnom domenu.
Jezička laboratorija plus je digitalna platforma koju su u okviru projekta razvili stručnjaci Univerzitetske biblioteke iz Beograda, a koja omogućava masovni unos padežnih oblika jednine i množine imenica i široku dostupnost dobijenih rezultata u javnom domenu. Stotine volontera angažovanih na dobrovoljnoj bazi unose materijal koji automatski postaje deo javnog domena i time dostupan svima onima koji žele da na osnovu njega razvijaju aplikacije, programe i alate za srpski jezik, a koji trenutno nedostaju ili nisu dostupni u javnom domenu. Projektom „Kraudsorsing Srbija: Narodna mudrost za bolje bibliioteke“ Ministarstva kulture i informisanja proširuje se baza volontera koji sarađuju na projektu, kao i opseg mogućnosti rada na projektu dodavanjem modula za množinu imenica.
Svi zainteresovani mogu doprineti izradi narodnog gramatičkog digitalnog rečnika srpskog jezika u otvorenom pristupu i koristiti do sada ostvarene rezultate njegove izrade na adresi http://lab.unilib.rs/. Jednostavnom registracijom na platoformi volonteri stiču pravo unosa materijala po sopstvenom jezičkom nahođenju, a kontrola unetih materijala zasnovana je pre svega na principima statitičkih pravila i procena urađenih u tesnoj fazi izrade platforme, ali i na kotroli koju vrše bibliotekari – stručnjaci. Na ovaj način se pored važne jezičke infrastrukture dobija i vredan izvor za proučavanje živog srpskog jezika koji na raspolaganje lingvistima stavlja stotine hiljada unetih jezičkih oblika što predstvlja svojevrstan presek stanja srpskog jezika danas u segmentu na koji se izrada rečnika odnosi.