Kolekcija mapa i karata Univerzitetske biblioteke popunjava se od samog početka rada biblioteke pa do današnjih dana. Pretežno su nabavljane kupovinom ali posedujemo i značajan broj karata koje su poklonjene. Mahom su to pokloni istaknutih bibliofila i darodavaca. Naravno, izdvaja se poklon uglednog Senćanina, bibliofila i veleposednika, Joce Vujića (1863-1934). On je u svojoj kući u rodnoj Senti otvorio prvi privatni Muzej početkom 20. veka i u njemu je izložio 10.000 raritetnih knjiga, Zbirku arhivskih dokumenata, numizmatičku zbirku, 400 slika iz perioda bidermajera i romantizma, kao i etnografske predmete. Izuzetan kulturni pregalac, Joca Vujić je testamentarno zaveštao svoju privatnu biblioteku i zbirku arhivskih dokumenata Univerzitetu u Beogradu i Univerzitetskoj biblioteci. Neke od karata koje posedujemo u našoj kolekciji upravo potiču iz Vujićevog muzeja i nose pečat njegovog Muzeja. Jedna od karata koju predstavljamo javnosti je iz kolekcije Opsada Beograda koja broji 12 karata koje su pretežno rađene tehnikom bakroreza osim jedne koja je crtana rukom. Na ovoj karti je predstavljen plan bitke od 16. avgusta 1717. godine. U pitanju je geografska karta koja je ručno crtana ferogalotaninskim mastilom, kasnije obojena tehnikom akvarela.
Kolekcija mapa i karata Univerzitetske biblioteke broji nekoliko stotina jedinica. Jedan deo kolekcije čuva se u Odeljenju retkosti pod posebnim uslovima koji su propisani za ovu vrstu građe. Karte moraju biti smeštene položeno u specijalne vitrine. Ne smeju biti izložene direktnom uticaju sunčevih zraka i svetlosti. Prostorija mora imati regulisanu temperaturu i stepen vlažnosti, tako da vlažnost bude 50-60% a temperatura prostorije 15-20 stepeni. Ovo su uslovi koji obezbeđuju duži vek trajanja ovako osetljive građe poput karata i mapa.
Kolekcija Univerzitetske biblioteke sadrži karte i mape iz perioda od 16. do 21. veka. U Odeljenju retkosti čuvaju se karte iz 16, 17 i 18. veka a ostale karte novijeg datuma čuvaju se u opštem magacinu gde se čuvaju i knjige. Karte su uglavnom samostalne ali imamo i karata u okviru publikacija, udžbenika ili pak u atlasima. Sve karte i mape dostupne su korisnicima svakodnevno pod određenim uslovima. Da bi maksimalno zaštitili neknjižnu građu od propadanja, habanja i uništavanja nastojimo već godinama unazad da digitalizujemo tu vrstu građe i u digitalnom obliku ponudimo korisnicima. Ovim projektom konačno se otpočelo sa tim procesom.
Portal – Digitalna građa posebnih zbirki